Matthew 11

Jon wute wuye nap ye nikin wute tiqi nundom Jisas nde mo

Luk 7:18-35

1Jisas nikin wute 12-pela pu wand ren simbe nindim pre, muq ni sunyi te si nare di nyinge nare, tiqe ninge Galili opu yeru kin tende no wand bei neny di bir nawo. 2Muq Jon wute wuye nap ye ni taq pu yenu kin tende puayi wute ninge ni simbe mindig mari Kraist ni yumbo ur pugri nand. Pugri bu Jon nikin wute tiqi nundom Jisas nde mo, 3di ni Jisas pengu mindig mari, “Nu beghi simbe ndug, Jon ni nari nu, wuti God tiqi nundog nandi puq nand kin tene bri guadi o beghi wuti aye bri ghimbi buag pu pas ye?”

4Di Jisas ni oyi nindim nari, “Mune wo di yumbo yumbo buagi nungoqi non rar pe wuqond di wute aye men simbe munduq wutungu kin te Jon simbe wundig: 5Wute rar chukoq kin te ni mune rar bure rind, wute nyinge brequ kin mune nyinge rire, wute leprosi riraq kin te ghimbi mune yuwon rind, wute ange ghave rimbiny kin munene wand rutungu, wute riti kin mune res riwo, di wute yumbo segi kin te ni wand yuwon ye bir muany rutungu. 6Wute nge yumbo yumbo buagi puq ken ye te ruqond, pudi nge dob regh segi kin wute te chumbuai rind.”

7Jon nikin wute Jisas si meri ningg muq Jisas ni Jon ningg wand wute buagi te simbe nindiny nari, “Nungoqi mong wuye di nyumo segi ye pe wo Jon wuqoind kin te ni kombu kin pugri nyumurighi neri no nandi nandi bri yenu wuqoind? Te segi, Jon ni kombu kin pugri segi, ni gre pu yenu ye. 8Pudi te segi, tedi yumbo pughe kin wuqond yamb wo? Wuti iri chongo yuwon ye bri nare righe pu yenu bu wo wuqoind ningg? Te segi, wute ni chongo pugri ye mare righe kin ni king ningg baj pe mas ye. 9Nungoqi yumbo pughe kin wuqond yamb wo? Propet iri bri wuqoind ningg wo? Te nganyene, nge nungoqi simbe guduq, Jon ni mune yumbui nganye, propet aye ni ane tuqui segi. 10Wuti nen ningg qa God nde buk pe pugri ur mand, ‘Nge wuti iri nge ningg wand nare no kin te tiqi gudog ye nawo nu ngim sabi nunduw.’

[Mal 3:1]

11“Nge nganyene nungoqi simbe guduq, wuti iri qi pe ven nde kin Jon wute wuye nap kin ni nde yumbui nas segi, Jon irine yumbui. Pudi wute God nde si nambu ris kin tende wuti iri nyamb segi wokuandi kin pugri nas kin te ni oyi Jon nde yumbui. 12Jon wute wuye nap kin ni wand bir nawo kin tende puayi pu rindi muq ven nde puayi God ni king ningg nas di wute ninde si nambu ris kin te quan nganye gre rind di wute tende rir ruso ningg quan nganye buid rip. 13Propet buagi di Moses ningg lo ane ni wute God nde si nambu ris kin ningg simbe mand. 14Propet ni mari, ‘Elaija ei nandi.’ Nungoqi wand wutungu yawo kureuq, tedi nge nungoqi simbe guduq te Elaija segi, Jon ningg bu puq mand. 15Wuti tughe ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.

16“Nge yumbo pughe kin ningg ei wand gad ei nungoqi muq ven nde puayi was kin te ane tuquine? Nungoqi wokuandi kin pugri, ni ruso tiqe moqi ris, wokuandi aye mune rindi muq ni oyi oyi wand rind riri, 17‘Beghi pereru piq budouq ei nungoqi nyinge wawo ningg pari, pudi nungoqi nyinge wawo segi. Di beghi yivany kin yuwo pari ei nungoqi quanji wand ningg pari, pudi nungoqi quanji wand segi.’

18Te kin pugrine Jon nandi kin ni mir quan nand segi, di ni wain ne segi, di wute mari ququ brequ ninde yenu. 19Di nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge gadi kin nge mir gad di wain ke di ni mari, ‘Nungoqi wuti nen wuqoind. Ni mir quan nand di wain quan ne, ni wute takis materi kin di wute yumbo ur brequ rind kin kimand.’ Beghi temu yumbo ur kin kinne yembe bidiny, pudi nungoqi temu ane yambu wurengu. Pudi God beghi nde yembe nand kin te bei rind ni nei te tuquine nganye.”

Tiqe ninge Jisas nei rimbig segi

Luk 10:13-16

20Tiqe ren kin wute Jisas ni yumbo ur gre ye quan nganye yembe nindiny pudi ni te ruqond di nei rire ritinde segi. Pugri bu Jisas ni tiqe ren kin wute ker nuany. 21Ni pugri puq nand, “Korasin kin wute, otiwo nungoqi mai yumbui nganye ware, di Betsaida kin wute, nungoqi mune pugrine mai yumbui nganye ware ye. Te pugri wuti iri ni no tiqe brequ ye Tair di Saidon tende nge ningg yumbo ur gre ye nungoqi nde yembe gidiny kin pugrine ni mune tende yembe nindiny, tedi Tair di Saidon ane asine nei rire ritinde, ni chongo bir bir kin rire righe ruso wase inyap righe. 22Pudi nungoqi nei ware witinde segi, pugri bu nge muq nungoqi simbe guduq, otiwo God ni wute buagi ir nawo kin tende puayi nungoqi mai quan nganye wuraq. Tair di Saidon ane ni mai tumo wone riraq. 23Di nungoqi Kaperneam nungoqi nonne nyamb wundivi viyo quan nganye yumbui vise ningg wari? Te segi. God ni meniraqu mati kin tiqe pe wo. Te pugri wuti iri ni no tiqe Sodom tende nge yumbo ur gre ye nungoqi nde yembe gidiny kin pugrine ni mune tende yembe nindiny, tedi Sodom ni yequne. 24Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, otiwo God ni wute ir nawo kin tende puayi nungoqi mai Sodom riraq kin pugri segi, nungoqi Kaperneam mai quan nganye wuraq.”

Beghi Jisas nde bodo tedi beghi pas yawotuan kin tuqui

Luk 10:21-22

25Tende puayi Jisas ni nari, “Wuyi, nu nginy tu wam di qi anene kin yumbui. Nge nu chumbuai guduw, te pugri nu wute quan nganye nei mamb kin ni nu yumbo suqo kuram, di wute ninge wokuandi nei rise kin tene nu bei gudim. 26Te nganye wuyi nu non nei pene bu pugri puq kuen.”

27Di Jisas ni mune simbe nand nari, “Nge wuyi ni yumbo yumbo buagi nge negh. Di wuti iri ni wo te nei nimbig segi, pudi kiyi ni irine wo te nei nimbig. Di wuti iri ni kiyi te nei nimbig segi, pudi wo di wute ninge ni wo kiyi bei neny kin tene ni nei rimbig. 28Nungoqi yumbo mai kin ware ghimbi buid segi ate ngende wandi, tedi nungoqi was yawotuan kin sunyi kew kin tuqui. 29Nungoqi nyumo bog bulmakau nde gibe pe mirany righe ei ni yumbo qo rimb rire ruso ye te nei wumbiny. Bulmakau ni wute nde si nambu yeru di ni yumbo qo rimb rire ruso. Nungoqi te kin pugrine nge ningg wand wutungu di nge nde si nambu yequ. Nge yumbo ur oghi ye yembe gidiny di nge ningne nyamb gidivi viyo segi, di yumbo te nungoqi nde mai riwo segi, di nungoqi was yawotuan kin tuqui. 30Nyumo bog nge nungoqi nde gibe pe kirauq righe kin te nungoqi ware kin tuqui, di yumbo nge keuq kin te mai riwo segi, nungoqi ware kin tuqui.”

Copyright information for KMS